Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

3. Energija


Starenje stanovništva očituje se i u većim upotrebama energetskih izvora kao što su nafta, struja, plin i sl. Osim toga, energetski sektori u vodećim zemljama Zapada, već za par godina suočit će se sa gotovo 80% zaposlenika koji odlaze u mirovinu. Kada tome pridodamo visoke cijene energenata i sve veću upotrebu alternativnih izvora energije, uz postojeća energetska zanimanja (pretežno inženjerskog smjera) otvara se i cijeli niz zanimanja vezan uz korištenje novih energetskih izvora. Tako će se povećati potražnja za npr. geo-znanstvenicima ali i operaterima nuklearnih sustava.

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

2. Obrazovanje


U sveopćoj promjeni društvenih trendova, obrazovanje je postalo ne samo «in» nego i nasušna potreba pri pronalaženju posla. Portal CareerBuilder.com navodi kako će se u SAD-u, prema predviđanjima Nacionalnog centra za obrazovnu statistiku, u slijedećih osam godina gotovo 2, 8 milijuna novih učitelja morati pridružiti postojećih 3,2 milijuna. Razlozi tome su umirovljenja, visoki koeficijenti obrtaja i povećana potreba za obrazovnim kadrovima. U sklopu obrazovanja poslovi koji će, uz učiteljske profesije, isto tako biti traženi su: razne administrativne funkcije u obrazovanju, neovisni obrazovni konzultanti i prodajni kadrovi u izdavačkoj djelatnosti vezanoj uz školstvo.

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

Profesije koje odolijevaju recesiji

Već smo prije pisali o tome kako je ovom recesijom najviše pogođen financijski, bankarski, i graditeljski sektor. Oni ne samo da ne zapošljavaju više u tolikoj mjeri nego su pogođeni i valom velikih otpuštanja. No, usprkos svemu postoje profesije koje odolijevaju, štoviše čak i cvatu tijekom recesije. Osim recesije, na jačanje potreba za nekim zanimanjima utječu i drugi, dugoročni trendovi, kao što su npr. umirovljenje velikog broja zaposlenika iz baby-boom generacije, pojačana potreba za visoko-obrazovanim kadrovima, sigurnosne prijetnje i sl.

1. «Industrija grijeha i udobnosti»


Kovanica koju je upotrijebio časopis «Wall Street Journal», simboličan je naziv za one industrijske grane kao što su proizvodnja i prodaja alkohola, cigareta i raznih oblika klađenja te igara na sreću. To su industrijske grane koje cvatu u doba recesije, a uzrok tome se može tražiti u sveopćoj depresiji, želji za brzim rješavanjem problema ili za njihovim kratkotrajnim zaboravom.

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

Novine na Zapadu već mjesecima pišu o tome kako preživjeti efekte recesije na postojećem poslu te koji su to poslovi koji, kao u onoj poslovici «kad nekome smrkne drugome svane», odolijevaju recesiji i/ili doživljavaju procvat upravo u tijeku recesije.

Preživjeti recesiju na postojećem poslu.

Ponovno je u modi «networking», koji kao mantru ponavljaju ugledni časopisi Business Week i Wall Street Journal. Umreženje, umreženje i samo umreženje je čarobna formula koja vam može produžiti dugovječnost na postojećem poslu, te osigurati bezbolan prelazak u drugu kompaniju. Izgleda da je više nego ikada, važno biti u prijateljskim odnosima sa šefovima, i promicati kompaniju gdje god da se nalazite. Iskoristite konferencije, zabave, domjenke i ostale oblike druženja kako bi na sva usta hvalili svoju kompaniju, ali isto tako i da bi nahvalili sebe. Ako osjećate hladne vjetrove otkaza koji vam pušu za leđima, bitno je da imate kvalitetnu mrežu kontakata na koju se možete osloniti u slučaju da vam se poslodavac zahvali na suradnji.

Na stranicama centra za zapošljavanje Sveučilišta Oxford, javno su svojim posloprimcima izložili kako se najbolji poslovi ne oglašavaju, nikada i nigdje, što naravno znači da se spoznaja o njima prenosi usmenom predajom. Taj trend je osobito prisutan u medijima i izdavaštvu, gdje je važno znati ljude koji će vas obavijestiti o mogućnosti zaposlenja.

Sve češće se spominje i prihvaćanje manje plaće kako bi se zadržao posao. Iako je to scenarij koji se npr. u Japanu provodi već desetljećima u slučaju loših poslovnih rezultata, u Zapadnim zemljama je smanjenje plaća bilo gotovo nezamislivo. Japanske tvrtke, sa izraženom kulturom cjeloživotnog zapošljavanja, obično su nesklone otpuštanjima radnika, i umjesto toga posežu sa rezanjem plaća kako bi se održao isti nivo zaposlenosti. No, sve do prije desetak godina taj scenarij je bio gotovo neprovediv npr. u SAD-u, gdje su radnici radije davali otkaze nego pristali na smanjenje plaća. Situacija se izgleda promijenila početkom 21. stoljeća, i mnogi Amerikanci će pristati raditi za manju plaću, negoli ostati bez posla. Ono što treba naglasiti je da ako već kopirate japanski model, onda znajte da je pravilo igre slijedeće – rast prihoda znači i rast plaća, tj. njihovo rezanje je samo privremena a ne trajna poslovna mjera.

Sustav upravljanja kvalitetom

U skladu s vlastitom misijom dostići adekvatnu razinu "kulture kvalitete" i prepoznatljivost kao hrvatske respektabilne visokoškolske ustanove otvorene za tržišnu utakmicu sa europskim fakultetima.

Ekonomski fakultet u Splitu prihvaća i želi doprinjeti transformaciji hrvatskog društva u društvo znanja traženjem puta i ideja kako unaprjediti kvalitetu visokog obrazovanja.

Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme HRN EN ISO 9001:2002 je strateška odluka Uprave Ekonomskog fakulteta u Splitu (Broj: 001-02/2005-8/1 od 25. listopada 2005).

Sustav upravljanja kvalitetom Ekonomskog fakulteta u Splitu prema zahtjevima međunarodne i hrvatske norme HRN EN ISO 9001:2002 je potvrđen od strane dviju certifikacijskih institucija
BVCRO iz Rijeke i CRS iz Splita u prosincu 2007.

Planirani ciljevi na temelju utvrđene Politike kvalitete su usmjereni na zadovoljavanje potreba, očekivanja i zahtjeva neposrednih korisnika usluge Ekonomskog fakulteta u Splitu - studenata i ostalih zainteresiranih dionika - roditelj, staratelj, gospodarstvo, te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Mehanizmi samovrednovanja i vanjskog vrednovanja sustava upravljanja kvalitetom Ekonomskog fakulteta u Splitu će usmjeravati napredak neprekidnom poboljšavanju, a Uprava Ekonomskog fakulteta u Splitu će osigurati da osoblje bude svjesno važnosti svoga doprinosa ostvarivanju ciljeva kvalitete i povećavanju ukupne sposobnosti institucije.

POLITIKA KVALITETE

1. Pratiti i prepoznati globalne i lokalne trendove u obrazovanju i znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, sadašnje i buduće potrebe korisnika, pravodobno oblikujući i provodeći izmjene politike i ciljeva.

2. Udovoljiti zahtjevima i nastojati nadići očekivanja studenata i ostalih zainteresiranih strana tj. nastavnika i administrativnog osoblja Fakulteta, države, gospodarstva i šire javnosti.

3. Osigurati da programi i usluge se projektiraju i izgrađuju tako da doprinose ispunjavanju zahtjeva kupaca (korisnika usluge),

4. Osiguravati pažljivo zapošljavanje, odabir i izobrazbu kompetentnog osoblja u radnim uvjetima koji motiviraju na snažan individualan i timski doprinos,

5. Poboljšavati kontinuirano cjelokupan rad, djelotvornost i učinkovitost.

6. Obavljati djelatnost u skladu s primjenjivim pravnim sustavom te međunarodno usvojenim normama za institucije u prostoru visokog obrazovanja,

7. Osigurati transparentnost rada, neovisnost, nepristranost, integritet (poštenje) Fakulteta i njegovog osoblja, donošenjem i primjenom Administrativnih Pravila i dokumenata Sustava upravljanja kvalitetom.

8. Pružati usluge svim zainteresiranim stranama, provodeći nepristranu politiku i postupke na nepristran način, pod primjerenim financijskim i drugim uvjetima.

9. Održavati ujednačenu financijsku bilancu poslovanja s dobiti usmjerenoj isključivo razvitku Fakulteta i održavanju financijske pričuve radi zaštite od kratkoročnih promjena u rezultatima poslovanja.

IZVANREDNI ISPITNI ROK za studente koji studiraju po starom programu

održat će se:

od 24. 11. do 29. 11. 2008.

Prijava i odjava ispita vrši se isključivo putem weba i počinje 17. studenog 2008.

Prijava i odjava vrši se do dva radna dana prije prvog zakazanog datuma za određeni ispit.
Ako je ispit pismeni i usmeni dva dana prije pismenog, bez obzira da li je pismeni položen ili ne.

* Za ispite koji se održavaju ponedjeljkom prijava ili odjava mora obaviti najkasnije u petak do 12 sati,
* Za ispite koji se održavaju u nedjelju prijava ili odjava mora obaviti najkasnije u četvrtak do 22 sata,
* Za ispite koji se održavaju u subotu prijava ili odjava mora obaviti najkasnije u četvrtak do 12 sati.

Ispitni rok za studente iz Zagreba održat će se u Splitu u subotu 29. studenoga 2008.
prema posebnom rasporedu koji će biti objavljen u četvrtak 27. studenoga u 14:00

Barack Obama izabran za predsjednika SAD-a!

Kako će njegov izbor utjecati na američku i svjetsku ekonomiju?

BARACK OBAMA dosad je osvojio 338 elektorskih glasova, a John McCain 163 elektorska glasa. Obama je tako postao prvi Afroamerikanac na čelu SAD-a. Nakon što je izbrojano 65 posto glasova, postalo je jasno da je ukupno 51 posto birača glasalo za Baracka Obamu. Obama će predsjedničku prisegu položiti 20. siječnja 2009. godine i službeno preuzeti svoju novu dužnost kao 44. predsjednik SAD-a. John McCain i George Bush već su uputili čestitke novom predsjedniku.

Prema prvim procjenama, čak 62 posto Amerikanaca smatra da je najveći problem s kojim će se budući predsjednik morati boriti ekonomija, odnosno rastuća financijska kriza, te su zaključili da se Obama s njom može boriti bolje od McCaina. Samo 10 posto glasača vjeruje da je gorući problem suvremenog američkog društva rat u Iraku, a po devet posto birača najviše brine terorizam i loš sustav zdravstva.

Zanimljiv je podatak da većina Amerikanaca koji su zabrinuti zbog terorizma više vjeruje Johnu McCainu nego Baracku Obami, dok su gotovo svi koje je na birališta istjerao problem rata u Iraku priželjkivali da Obama postane novi predsjednik. "Kad bi ljudi razmišljali samo o terorizmu, Obama ne bi imao šanse", rekao je Rudolph Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka i istaknuti republikanac, gostujući u CNN-ovom studiju. Podaci iz izlaznih anketa potvrdili su i najave da će Obama na biračka mjesta izvući nove glasače. Čak 72 posto birača koji su danas prvi put glasali na američkim predsjedničkim izborima svoje povjerenje poklonilo je Obami. No, prema prvim predviđanjima tih je birača ipak bilo manje od očekivanja; ABC je javio da je crnaca u biračkom tijelu bilo 13 posto, odnosno "tek neznatno više" nego 2004. godine. CNN je javio da je glasača-debitanata 10 posto, a 2004. godine ih je bilo 11 posto.