U recesiji 19 europskih zemalja

Europa doživljava najveći ekonomski slom od Drugog svjetskog rata, dok Hrvatska još uvijek visi o niti. Hoće li se pridružiti devetnaestorici poraženih ovisi i o njoj samoj.

Europa je dospjela u najveću recesiju nakon Drugog svjetskog rata, a izmakne li se Hrvatskoj stolac u bilo čemu što bi trebala u predstojećem razdoblju odraditi, šanse da se pridruži europskim zemljama su velike.

Ipak, za sada je jedna od rijetkih zemalja s malim izgledima za pozitivnu stopu rasta. I to ne onima od 2 posto koje predviđa Vlada, nego svega 0,4 posto koje predviđaju konzultanti Raiffeisen banke.

No i za njih postoje uvjeti – ako se u drugom dijelu godine oporavi eurozona, popusti animozitet prema ulaganjima u regiji te hrvatska Vlada s uspjehom završi pregovore s EU.

Ne odigra li Hrvatska kako treba ili se Europa ne oporavi, mogli bismo se pridružiti onima koji iz dana u dan tonu.

Irska i baltičke zemlje, primjerice, padaju do 7,4 posto, a Europska komisija procjenjuje da će eurozona biti u minusu od 2 posto. Svakoga dana u brojnim zemljama bez posla ostaju tisuće radnika. Nema države koja se ne trese pred naletom krize koju 27 članica EU ublažava s 200 milijardi eura.

Iako većina vlada i ekonomskih analitičara svakoga mjeseca ispravlja vlastite procjene i tome prilagođava tekuću politiku, hrvatski premijer je odlučio razmišljati iduća dva tjedna.

U međuvremenu ponovno negoduju oporbene stranke, poslodavci, bankari i sindikati. Najveću težinu ima upozorenje guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da Vlada ne računa s time da će sve svoje manjkove zadovoljiti novcem iz deviznih rezervi te da mora poraditi na troškovima, piše Večernji list.

Prvi HNS-ovac Radimir Čačić ponovno je iznio 12 strateških mjera protiv krize koje su u samome startu suprotne onome što Vlada čini. Čačić smatra da se država odmah treba prestati zaduživati u bankama te da u roku 90 dana mora poplaćati svoje obveze. Kao jedan od prijedloga navodi porez na imovinu kojim bi se osigurali novi proračunski prihodi.

I SDP-ovi ekonomski stratezi smatraju da je unutarnja nelikvidnost jedan od najvećih problema te traže da se ozakoni plaćanje u roku od 60 dana, piše Večernjak, podsjećajući da je Zoran Milanović proglasio recesiju prije nego je to učinio sam premijer.

Zadnja će ostati na prijedlogu stručnog tijela koje će se oglasiti tek za dva tjedna. A je li kasno da nešto predloži?

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

6. Ekologija


Sa sve čvršćom regulativom u području zaštite okoliša, sve je više kompanija, bilo milom ili silom, prisiljeno na ekološko osvještavanje. Primjerice, za Olimpijske igre 2012. godine u Londonu, svi izvođači radova dužni su koristiti ekološki najprihvatljivije materijale gradnje, a gradski dužnosnici već sada nazivaju ove igre jednim od naj-ekološkijih u povijesti. Industrija zaštite okoliša je, prema pisanju UN-a, samo 2005. godine zapošljavala gotovo 5,3 milijuna ljudi. Sa daljnjim pritiskom na ekološku proizvodnju, tražit će se stručnjaci koji će moći razvijati ekološki prihvatljive proizvode. Uz to, na cijeni su i odvjetnici te generalno gledajući, sav konzultantski kadar iz područja zaštite okoliša. One koji su istraživačkog duha ali i ekološki osviješteni možda će zaintrigirati i ova šansa za zaposlenje na Antarktiku.

Za kraj, samo da naglasimo, kako svaki od tih sektora u sebi krije cijeli niz pratećih službi koje će tražiti zaposlenike. Zato ne očajavajte ako se niste odmah prepoznali niti u jednom od njih.

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

5. Sigurnost


Ako i svijet nije postao nesigurnije mjesto za život, onda su naši strahovi i izloženost stalnim slikama tog istog, nesigurnog svijeta, postali češći. Subjektivno se osjećamo manje sigurnima, a osnove psihologije govore kako je sigurnost jedna od onih potreba čije nam je zadovoljenje bitno gotovo kao i zadovoljenje potreba za snom, hranom i vodom. Činjenica je da se globalna sigurnost promijenila sa 11. rujnom 2001. godine. Oni koji češće putuju avionom, već su postali imuni na «skidajte se do gola scenarije» prilikom kontrola u zračnim lukama. Aerodromsko osiguranje vas može pregledati kako želi, a to uključuje i privatno-poslovne sadržaje vaših prijenosnih računala. Žrtvovali smo i privatnost svojih telefonskih i kompjuterskih podataka, i čini se da će se sigurnost tražiti sve više, što znači i više posla za sve profesije iz sigurnosne branše. To uključuje ne samo policijske, vojne i ine sigurnosne snage, nego i prateći administrativni kadar.

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

4. Zdravstvo


Globalno gledajući, zdravstvo je jedan od najbrže rastućih sektora, a potražnja za kvalitetnim zdravstvenim kadrovima izgleda da neće jenjavati niti u 21. stoljeću. Činjenica je da liječničko obrazovanje traje dosta dugo te da se na medicinske fakultete ne upisuje veliki broj studenata, kao što je to na primjer slučaj na nekim fakultetima društvenih znanosti. U Hrvatskoj, prema pisanju Vjesnika nedostaje gotovo 900 liječnika, a otvaranjem granica Europske Unije, očekuje se njihova daljnja migracija. Uz fenomen starenja stanovništva, ali i baby- booma u određenim zemljama, kao što je npr. Skandinavija, velika je potražnja upravo specijalističkim zdravstvenim zvanjima okrenutima ka tim demografskim skupinama. No, potrebe su i za liječnicima opće prakse, medicinskim sestrama i njegovateljicama (osobito za pružanje kućne njege).

Prema pisanju portala Careerbuilder.com, već sada poslodavci u Kaliforniji nude medicinskim sestrama 7.500 dolara bonusa za medicinske poslove koji se teže «popunjavaju». Isto tako nude im 3.000 dolara godišnje za kontinuirano usavršavanje, plaćeni prekovremeni rad te mogućnost rada u 12-satnim smjenama i korištenje četiri slobodna dana tjedno. No traže se i popratne profesije u zdravstvu, kao što su npr. informatičari, administratori i sl.

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

3. Energija


Starenje stanovništva očituje se i u većim upotrebama energetskih izvora kao što su nafta, struja, plin i sl. Osim toga, energetski sektori u vodećim zemljama Zapada, već za par godina suočit će se sa gotovo 80% zaposlenika koji odlaze u mirovinu. Kada tome pridodamo visoke cijene energenata i sve veću upotrebu alternativnih izvora energije, uz postojeća energetska zanimanja (pretežno inženjerskog smjera) otvara se i cijeli niz zanimanja vezan uz korištenje novih energetskih izvora. Tako će se povećati potražnja za npr. geo-znanstvenicima ali i operaterima nuklearnih sustava.

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

2. Obrazovanje


U sveopćoj promjeni društvenih trendova, obrazovanje je postalo ne samo «in» nego i nasušna potreba pri pronalaženju posla. Portal CareerBuilder.com navodi kako će se u SAD-u, prema predviđanjima Nacionalnog centra za obrazovnu statistiku, u slijedećih osam godina gotovo 2, 8 milijuna novih učitelja morati pridružiti postojećih 3,2 milijuna. Razlozi tome su umirovljenja, visoki koeficijenti obrtaja i povećana potreba za obrazovnim kadrovima. U sklopu obrazovanja poslovi koji će, uz učiteljske profesije, isto tako biti traženi su: razne administrativne funkcije u obrazovanju, neovisni obrazovni konzultanti i prodajni kadrovi u izdavačkoj djelatnosti vezanoj uz školstvo.

Zanimanja koja će preživjeti financijsku krizu

Profesije koje odolijevaju recesiji

Već smo prije pisali o tome kako je ovom recesijom najviše pogođen financijski, bankarski, i graditeljski sektor. Oni ne samo da ne zapošljavaju više u tolikoj mjeri nego su pogođeni i valom velikih otpuštanja. No, usprkos svemu postoje profesije koje odolijevaju, štoviše čak i cvatu tijekom recesije. Osim recesije, na jačanje potreba za nekim zanimanjima utječu i drugi, dugoročni trendovi, kao što su npr. umirovljenje velikog broja zaposlenika iz baby-boom generacije, pojačana potreba za visoko-obrazovanim kadrovima, sigurnosne prijetnje i sl.

1. «Industrija grijeha i udobnosti»


Kovanica koju je upotrijebio časopis «Wall Street Journal», simboličan je naziv za one industrijske grane kao što su proizvodnja i prodaja alkohola, cigareta i raznih oblika klađenja te igara na sreću. To su industrijske grane koje cvatu u doba recesije, a uzrok tome se može tražiti u sveopćoj depresiji, želji za brzim rješavanjem problema ili za njihovim kratkotrajnim zaboravom.