U recesiji 19 europskih zemalja

Europa doživljava najveći ekonomski slom od Drugog svjetskog rata, dok Hrvatska još uvijek visi o niti. Hoće li se pridružiti devetnaestorici poraženih ovisi i o njoj samoj.

Europa je dospjela u najveću recesiju nakon Drugog svjetskog rata, a izmakne li se Hrvatskoj stolac u bilo čemu što bi trebala u predstojećem razdoblju odraditi, šanse da se pridruži europskim zemljama su velike.

Ipak, za sada je jedna od rijetkih zemalja s malim izgledima za pozitivnu stopu rasta. I to ne onima od 2 posto koje predviđa Vlada, nego svega 0,4 posto koje predviđaju konzultanti Raiffeisen banke.

No i za njih postoje uvjeti – ako se u drugom dijelu godine oporavi eurozona, popusti animozitet prema ulaganjima u regiji te hrvatska Vlada s uspjehom završi pregovore s EU.

Ne odigra li Hrvatska kako treba ili se Europa ne oporavi, mogli bismo se pridružiti onima koji iz dana u dan tonu.

Irska i baltičke zemlje, primjerice, padaju do 7,4 posto, a Europska komisija procjenjuje da će eurozona biti u minusu od 2 posto. Svakoga dana u brojnim zemljama bez posla ostaju tisuće radnika. Nema države koja se ne trese pred naletom krize koju 27 članica EU ublažava s 200 milijardi eura.

Iako većina vlada i ekonomskih analitičara svakoga mjeseca ispravlja vlastite procjene i tome prilagođava tekuću politiku, hrvatski premijer je odlučio razmišljati iduća dva tjedna.

U međuvremenu ponovno negoduju oporbene stranke, poslodavci, bankari i sindikati. Najveću težinu ima upozorenje guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da Vlada ne računa s time da će sve svoje manjkove zadovoljiti novcem iz deviznih rezervi te da mora poraditi na troškovima, piše Večernji list.

Prvi HNS-ovac Radimir Čačić ponovno je iznio 12 strateških mjera protiv krize koje su u samome startu suprotne onome što Vlada čini. Čačić smatra da se država odmah treba prestati zaduživati u bankama te da u roku 90 dana mora poplaćati svoje obveze. Kao jedan od prijedloga navodi porez na imovinu kojim bi se osigurali novi proračunski prihodi.

I SDP-ovi ekonomski stratezi smatraju da je unutarnja nelikvidnost jedan od najvećih problema te traže da se ozakoni plaćanje u roku od 60 dana, piše Večernjak, podsjećajući da je Zoran Milanović proglasio recesiju prije nego je to učinio sam premijer.

Zadnja će ostati na prijedlogu stručnog tijela koje će se oglasiti tek za dva tjedna. A je li kasno da nešto predloži?